AUTIZAM-AUTISM

Informacije o dramatičnom porastu rođene djece sa autizmom navode na zaključke da bi nauka morala da se ozbiljno pozabavi ovom itekako delikatnom temom.

24.07.2011.

Bosna i Hercgovina zemlja bez autizma.

Osobe s autizmom u BiH nemaju adekvatan,pa moze se slobodno reci nikakav, terapeutski tretman jer nema stručnjaka zbog čega takve osobe zive na margini drustva.
Roditelji koji otkriju da im dijete ima poremećaj koji spada u autistični spektar uglavnom su prepušteni sami sebi.
Medju strucnim krugovima veoma se malo zna o autizmu. Toj pojavi ne posvećuje gotovo nikakva pažnja, pa mnogi roditelji nisu niti svjesni da njihovo dijete, koje pokazuje teškoće da svijet oko sebe razumije onako kako ga razumije većina ljudi, tako ispoljava neki od različitih oblika problema autističnog spektra.
U BiH nema niti baze podataka o broju osoba s autističnim spektrom tako da po zvanicnim podacima BiH i nema oboljeli od autizma, ali neke procjene pokazuju da u ovoj zemlji živi najmanje 3.500 takvih osoba ako izuzmemo one iz vladajuce strukture koji su svojim autisticnim ponasanjem doveli do ovakvog stanja.Ironicno!

17.05.2011.

Savjeti za rad sa djecom u spektru, pervazivni poremećaj, autizam

Uz dopuštenje autora, materijal je preuzet iz Programa rane podrške(Bromley Early Support) kojise provodi u Bromley-u, Velika Britanija. www.earlysupport.org.uk
KONTAKT OČIMA
Kontakt očima je izrazito važan dio komunikacije.
Igrajte igre skrivača sa djetetom („ku-ku“) u kojima pokrivate svoje lice rukama ili komadom tkanine.
Dok imenujete određeni predmet, držite ga u blizini svoga lica kako biste djetetu olakšali da vas slijedi (npr. „Emile,vidi....autobus!)
Učinite nešto smiješno i neočekivano, na primjer, stavite igračku na svoju glavu! Ukoliko vaše dijete ne uoči ili ne reagira na ono što ste učinili, potaknite ga da vas pogleda i potom mu pružite taj predmet.
Pružite djetetu priliku da pere vaše lice, češlja vašu kosu ili da boji vaše lice i slično...
Stavite naljepnice na svoje lice ili svjetlucavu periku na glavu. Potaknite dijete da skine te iste naljepnice ili da vas promatra dok pjevate i radite smiješne grimase.
Koristite igračke koje se aktiviraju, kao što su na primjer,igračke na navijanje te pritom recite „Tri, četiri…“ na uzbudljiv način i u trenutku kad dijete pogleda igračku te potom vas, pokrenite igračku i recite „Sad!»
Na isti način sudjelujte u igrama kao što su:
-puhanje mjehurića,
-loptanje,
-aktiviranje igračaka pomoću prekidača,
-škakljanje,
-puhanje balona (napušite balon te ga potom pustite bez da ga zavežete)
U trenutku kada vaša zajednička igra završi ili kada ispušete sve mjehuriće, pitajte dijete želi li nastavak („Još?“). Cilj Vašega pitanja je da vas dijete pogleda ili da vokalizirajući da znak da želi još.
GESTA POKAZIVANJA
Pokazivanje nam pomaže da podijelimo sa drugima naše želje ili potrebe. Ukoliko vaše dijete ne koristi gestu pokazivanja, Vi mu poslužite kao model.
Omiljeno piće ili predmet djeteta stavite izvan njegova dosega, ali na način da ga može vidjeti. U trenutku kada uočite da dijete želi taj predmet, najprije vi pokažite na predmet uz pomoć geste pokazivanja. Djetetu pružite predmet u trenutku kada ono samo pokuša ponoviti gestu pokazivanja.
Potaknite dijete da vam upiranjem prsta pokaže što želi. Tokom obroka, igre,oblačenja stvorite prilike u kojima dijete ima mogućnost izbora.
Pri zajedničkome listanju slikovnica imenujte sve što vam dijete pokazuje. U imenovanju valja biti oprezan i brz kako bi dijete moglo povezati vaš komentar s crtežom kojega pokazuje.
Za vrijeme šetnje ili vožnje automobilom pokažite djetetu avion koji leti, autobus, psa i sl. Uvijek je dobro slijediti i komentirati ono što vam dijete pokazuje.

INTERAKCISKE RAZMJENE
Razmjena je osnova interakcije s drugom osobom. Tokom interakcije uvijek valja koristiti jednostavan jezik: „Sad Sara,sad mama.“
Sljedeće aktivnosti su odlične prilike za razmjene:
-Gradite toranj
-Nižite perle
-Bojite jednostavne crteže
-Slažite velike i jednostavne puzzle
-Spuštajte automobile nizcestu
-Prevrćite čunjeve
-Kuhajte, miješajte, ulijevajte
Koristite lutke tako da vi imate jednu i dijete jednu te se mijenjajte s djetetom na način da svaka lutka kaže nešto jednostavno poput „Bu!"
Koristite muzičke instrumente kao što su bubnjevi, udaraljke.Nakon djeteta, vi udarajte u svoj bubanj. Ova igra je dobra prilika da se nadovežete jedan na drugoga čime će se stvoriti slijed zvukova.
Izmjenjujte se prilikom pospremanja igračaka u kutiju ili ormar (npr.Sad mama sprema, Sad Tin sprema..)

IGRE PRETVARANJA
Potaknite dijete da oponaša kućanske aktivnosti kao što su usisavanje (sa zamišljenim usisivačem), brisanje podova ili pranje posuđa.
Potaknite dijete da sudjeluje u igri pijenja kave ili čaja pomoću plastičnih šalica i tanjura - hranite jedni druge,ulijevajte čaj, dodajte mlijeko i šećer, režite tortu i komentirajte sve radnje (npr. mmmm, fino).
Nadogradite prethodno opisanu aktivnost na način da uključite lutku, medvjedića, teletabija koji će sudjelovati u pijenju čaja..
Uz pomoć lutke ili medvjedića odglumite dnevne aktivnosti kao što su oblačenje, kupanje, pranje zubiju, spremanje za vrtić,spremanje za spavanje i sl. Ohrabrite dijete da se pridruži.Sakupljajte praznu ambalažu od namirnica kako biste se igrali trgovine, složite plišane igračke u krug i pjevajte dječje pjesme, slažite rime i sl.
Pomoću lutaka/plišanih igračaka odglumite priče iz djetetovih omiljenih slikovnica ili televizijskih programa.
Pokažite djetetu kako u igri može koristiti predmet umjesto nečega drugoga. Tako, na primjer, velika kutija može poslužiti kao automobil, kuća, trgovina,rakete...dok mala kutija može biti pas,automobil može biti medvjedić, stol,krevet....gumbi (sitne predmete valja izbjegavati kod djece koja stavljaju predmete u usta) kao novčići ili blago.
Aktivnosti uvijek popratite zvukovima kao što su brrm ili didi za automobile, oponašajte životinje, zvukove prilikom jela....

NAPREDNA IGRA PRETVARANJA
Uz pomoć sitnih igračaka, figurica, odglumite aktivnosti iz dnevnih rutina (kao što je opisano u obrascu za igru pretvaranja) na način da likovi međusobno razgovaraju koristeći različite glasove. Započnite neku priču. Može li se vaše dijete pridružiti i nadovezati?
Na primjer;
-kućica i namještaj za lutke
-automobili i garaže
-farma ili zoološki vrt s ljudima ili životinjama
-gusari
-lego kockice
Ukoliko koristite vlakove/automobile, pobrinite se da u igru uključite putovanje, ulaz/izlaz iz vozila, popravljanje i sl.
Sudjelujte u igri uloga kao što su igre majke/oca,vlasnika trgovine, učitelja, kralja, kraljice, gusara, doktora. Ukoliko je moguće, preobucite se, oslikajte lice..

MOGUCNOST ODABIRA
Mogućnost odabira pruža Vašem djetetu priliku za komunikaciju i prijenos svojih ideja.
Kad god je to moguće, pružite djetetu mogućnost odabira-tijekom igre, obroka,oblačenja, u parku: „Želiš li naranču ili vodu?“, „Hoćemo čitati priču o medvjedu ili o vlakovima?“, „Ideš na tobogan ili na ljuljačku“, „Želiš li crvene ili plave čarape?
Tijekom igre stvorite prilike za odabir. Na primjer: „Tko želi žlicu, lutka ili medvjedić, „Želi li medvjedić spavati ili jesti?
Upitajte dijete koji dio puzzli želi umetnuti kada slaže puzzle.
Upitajte dijete koji oblik želi umetnuti kada slaže oblike u kalupe.
Koju perlicu sljedeću žele staviti na nisku.
Ukoliko Vaše dijete ne govori, potaknite ga da koristi pogled ili gestu.

VIZUELNI RASPOREDI
Vizualni rasporedi su konkretna smjernica i pomoć za razumijevanje dnevnih rutina:
-Razumijevanje slijeda aktivnosti
-Predviđanje što će se sljedeće dogoditi
-Osigurava dnevnu strukturu.
-Smanjuje tjeskobu, povećava samopouzdanje i promiče neovisnost.
-Pomaže upamćivanju budućih aktivnosti.
-Primjer vizualnog rasporeda:
Vizualni raspored može uključivati dio dana ili cijeli dan.
Na primjer:
Jutarnja rutina u vrtiću.
Rutina prilikom spremanja na spavanje.
-Uobičajene aktivnosti djeteta razlomite na zasebne/manje aktivnosti. Na primjer; ustajanje,oblačenje, kupanje,odlazak u vrtić…
-Koristite fotografije i simbole kako bi dočarali svaki dio aktivnosti. Pobrinite se da oni vašem djetetu budu razumljivi i smisleni, na primjer,fotografija vašeg kreveta. Vašem djetetu neće ništa značiti ukoliko ono spava u dječjem krevetiću (kinderbet).
-Nalijepite fotografije/simbole pomoću čička ili ljepila na karton, papir ili neku drugu podlogu onim slijedom kojim se aktivnosti odvijaju tijekom dana.
-Na početku valja krenuti s malim brojem aktivnosti kako bi dijete shvatilo značenje rasporeda.
Neka vam dijete pomogne da pospremite fotografiju/simbol u kutiju (kutija za kraj) ili omotnicu kad je aktivnost privedena kraju.

UPOTREBA VIZUELNOG RASPOREDA
Vaše dijete mora naučiti što svaka zasebna fotografija ili simbol predstavljaju. Tako bi fotografija kade za njih trebala označavati odlazak na kupanje. Prije korištenja vizualnog rasporeda djetetu valja pokazati simbol i imenovati aktivnost neposredno uoči same aktivnosti (slika + imenovanje+aktivnost)
U trenutku kada aktivnost završi, odgovarajući simbol se skida s rasporeda i stavlja u kutiju za kraj kako bi se označio prekid aktivnosti. Potaknite dijete da samo stavi simbol u kutiju.
Pokažite djetetu aktivnost koja slijedi prema rasporedu i potom u odgovarajućem trenutku i mjestu ponovite isto te imenujte aktivnost.
Vizualni raspored se može prenositi unutar kućnoga prostora ili nositi sa sobom izvan kuće.
Preporučuje se da se u stanu/kući raspored drži na frižideru ili na vratima ormara.
Pojedina djeca se jako teško nose s promjenama slijedaaktivnosti.
Moguće je uvesti simbol uuups za nepredviđene situacije - kiša počinje padati u trenutku kada se dijete sprema u park, upravo tada valja iskoristiti ovaj simbol.

KUTIJA IZNENADJENA
Cilj ove aktivnosti je: potaknuti združivanje pažnje s drugom osobom, ostvariti kontakt očima, dijeljenje veselja s drugima, komunikacijske vještine, predviđanje,komunikacijske razmjene, iščekivanje i sposobnost odabiranja.
Za ovu aktivnost vam je potrebna kutija s poklopcem i brojne atraktivne igračke koje proizvode zvukove ili se navijaju – npr.mjehurići, igračke na navijanje, muzičke kutije, igračke koje iskaču, zubi koji cvokoću i sl. Za djecu koja još ne govore valja pripremiti fotografije isti igracaka.
Neka dijete i njegova braća/sestre sjednu na pod, a vi stavite kutiju u svoje krilo i pjevajte Što je u kutiji? Što je u kutiji? Reci mi, reci! Što je u kutiji? Potom uz puno vidljivog uzbuđenja i očekivanja izvadite jednu igračku iz kutije i aktivirajte ju. Pitajte dijete želi li još i pričekajte na kontakt očima ili vokalizaciju /znak /riječ još (ovisno o tome na kojoj se vještini radi u određenom trenutku) prije negoli ponovo aktivirate igračku. Pretpostavlja se da vi vodite igru. Stavite igračku u stranu i ponovite isti postupak s drugom igračkom.
U trenutku kada izvadite 4 - 6 igračaka, provjerite može li dijete odabrati igračku koju želi ponovno. Ukoliko u igri sudjeluje više djece, neka se izmjenjuju u odabiranju. Pritom pjevamo Što ćemo danas odabrati? Pitajmo Emila... u ritmu neke poznate pjesmice.
Vaše dijete odabire igračku na jedan od sljedećih načina: pogleda prema igrački, pokaže na igračku, odabere odgovarajuću fotografiju ili izgovori riječ... Svakako imenujte predmet kojeg je dijete odabralo.

FOTOGRAFIJE I KNJIGE, (ALBUMI)FOTOGRAFIJA
Uporaba fotografija potiče razvoj različitih sposobnosti:
-Jezičnoga razumijevanja
-Predviđanja onoga što slijedi
-Odabira
-Usvajanja novih riječi
-Uparivanja predmeta s fotografijama
-Uparivanja fotografija
Snimite fotografije:djetetu bliskih ljudi, djece,omiljeni igracaka, dnevnih aktivnosti koje se odvijaju u kući-kupanje, odlazak na spavanje,toalet, dnevnih aktivnosti koje se odvijaju izvan kuće-kuća/zgrada u kojoj stanujete,automobil, park, vrt, vrtic, skola,trgovina, dijete za vrijeme različitih aktivnosti-dok spava, dok se smije, crta, lopta se i sl.
Poželjno je da subjekt bude glavni dio fotografije, a pozadina bi trebala biti što jednostavnija.
Preporučuje se razviti dva seta fotografija-jedan se obično plastificira, a drugi set se ulaže u album.

13.05.2011.

Autizam je češći nego što se misli

Photobucket Istraživanje, kako su istakli naučnici, ukazuje na neophodnost pojačavanja dijagnostičkih mjera za otkrivanje autizma Učestalost autizma bi mogla da bude veća od procijenjene, pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog u Južnoj Koreji i objavljenog u SAD, a prvi put zasnovanog na reprezentativnom uzorku cjelokupne populacije koja pohađa školu u nekoj od zemalja. Prema podacima tog istraživanja u Južnoj Koreji bi jedno dijete, na njih 38, moglo da bude zahvaćeno autizmom.
U SAD se trenutno procjenjuje da je jedno na 110 djece autistično.
Južnokorejsko istraživanje, objavljeno u online izdanju "Američkog časopisa psihijatrije" - AJP (American Journal of Psychiatry), sprovela je grupa američkih, kanadskih i južnokorejskih naučnika na oko 55.000 djece starosti između 7 i 12 godina.
Istraživanje, kako su istakli naučnici, ukazuje na neophodnost pojačavanja dijagnostičkih mjera za otkrivanje autizma, kao i sprovođenja ispitivanja na većim uzorcima stanovništva radi dobijanja tačnijih podataka o učestalosti tog razvojnog poremećaja.
Istaknuto je i da nesaglasnost stručnjaka vezana za uzroke i učestalost autizma potiče od različitosti kriterijuma za uspostavljanje dijagnoze i nepotpunosti epidemioloških ispitivanja, kao i da su veća svijest u javnosti o sindromu autizma i proširenje dijagnostičkih kriterijuma doprinijeli otkrivanju više slučajeva te bolesti.
Istraživanje je pokazalo i da bi bolji pristup dijagnostikovanju mogao da rezultira ponovnim procjenjivanjem učestalosti autizma koji predstavlja svjetski zdravstveni problem, a ne samo zdravstveni problem zapadnih zemalja.
Naučnici su istakli i da ne postoji nikakva razlika među zemljama u svijetu u načinu na koji se autizam manifestuje kod djece, ali da je ipak moguće da kulturni faktori utiču na dijagnostikovanje i procjenu učestalosti tog oboljenja.

08.02.2011.

Veza autizma i trudnoće

Autizam je složeni poremećaj koji utiče na sposobnost osobe da komunicira sa drugima. Istraživači ne znaju šta je uzrok autizma, ali veruju da su na taj poremećaj utiču kako genetski, tako i faktori prirodnog okruženja. Jedna nova studija povezuje rizik od dobijanja autizma sa vremenskim periodom između dve trudnoće.

Žene koje zatrudne ubrzo po rođenju svog prvog deteta povećavaju šanse da im drugo dete dobije autizam – navodi se u studiji Univerziteta Kolumbija. Autori istraživanja proučavali su kartone više od pola miliona drugorođene dece i vreme koje je prošlo od majčine prve trudnoće i začeća drugog deteta. Dr Tomas Frejzer nije učestvovao u studiji, ali je stručnjak za autizam na Klivlendskoj klinici.
„Ako se drugi porođaj dogodio u roku od 12 meseci od prvog porođaja, dete koje je drugo rođeno imalo je veće šanse za dobijanje autizma“.
Preciznije, tri puta veće šanse da dobiju autizam! Za decu koja su začeta između prve i druge godine po rođenju prvog deteta, istraživači su ustanovili da imaju 1,25 puta više šansi da im bude uspostavljena dijagnoza autizma.
Istraživači navode da bi razlog za povećan rizik mogao da bude zato što ženin organizam, posle prvog porođaja, možda ima niže nivoe hranljivih materija, kao što su folna kiselina i gvožđe. Ili bi to moglo da bude povezano sa povišenim nivoom stresa posle prve trudnoće. Vodeći autor studije kaže da su potrebna dodatna istraživanja da bi ta veza bila potvrđena. Doktor Frejzer se slaže:
„Postoji mnogo mogućnosti. To je veoma složeno okruženje materice u kojem moramo da pratimo veliki broj različitih tragova, kao kada se detektivi trude da ustanove šta bi moglo da vodi do autizma“.
Podaci američkih Centara za kontrolu bolesti pokazuju da su dečaci mnogo podložniji autizmu od devojčica. Centri procenjuju da neka vrsta autizma može da pogodi svako 110. Dete u Americi.
Preuzeto:Glas Amerike-Srpski

08.02.2011.

ZDRAVSTVENE POSEBNOSTI I TEŠKOĆE

-Epilepsija u oko 25 – 30% slučajeva s karakterističnom dobi pojavnosti u ranoj adolescenciji (rizik pojavnosti nije čvrsto vezan uz IQ), raznih tipova (grand mal, petit mal, nespecifične atake), izolirane atake ponekad kao posljedica psihofarmaka.
-Metabolički poremećaji: preosjetljivost na gluten i /ili kazein (do 50% ispitanika), nakupljanje žive u organizmu, povišena razina serotonina u 1/3 ispitanika,
-Poremećaji spavanja i hranjenja,
-Problemi mentalnog zdravlja: anksioznost, razvojni emocionalni deficiti, afektivni poremećaji, psihoze (depresija) itd.
-Jatrogene posljedice dugotrajne primjene psihofarmaka (hormonalni poremećaji, neurološki simptomi, propadanje lokomotornog sustava, probavne teškoće itd.)
-Sklonost alergijama, dermatozama, kandidijazi, upalama srednjeg uha
-Zdravstvene teškoće vezane uz institucionalne uvjete života.

22.06.2010.

BiH nema stručnjaka za autizam

Nedostatak stručnjaka: O autizmu, razvojnom poremećaju komunikacije i socijalne interakcije, kod nas se malo ili gotovo ništa ne zna. Naime, iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u BiH ima 3.500 do 22.000 djece i odraslih s poremećajem u autističnom spektru, u našoj zemlji nema nijednog stručnjaka, specijaliste, koji bi dijagnostikovao autizam. Prvi korak u otkrivanju poremećaja je na roditeljima, kojima bi, nakon dijagnostikovanja, trebala stručna pomoć. Međutim, njima zdravstveni, obrazovni i socijalni sistem u BiH nudi jedino uspostavljanje dijagnoze koje se vrši u samo dvije ustanove – neuropsihijskim klinikama u Sarajevu i Banjaluci, dok tretmana i rehabilitacije nema. Roditelji djece s autizmom ističu da je proces postavljanja dijagnoze stresan, a dijagnoza najčešće nedovoljno objašnjena. “Ljekari koji postavljaju dijagnozu autizma, na pitanje roditelja o tome, šta dalje sa djetetom, jedino mogu uputiti na samoobrazovanje i iščitavanje literature iz te oblasti, većinom dostupne samo na Internetu i uglavnom na engleskom jeziku. Tako se roditelji istovremeno moraju suočiti s teškom dijagnozom i činjenicom da se nemaju kome obratiti za daljnju pomoć”, kaže Savićeva. I prema riječima Veselinke Moric, predsjednice Udruženja roditelja djece i osoba u autističnom spektru (URDAS) KS i majke autističnog djeteta, osobe sa autizmom u BiH nemaju adekvatan terapeutski tretman, a roditelji koji otkriju da im dijete ima poremećaj koji spada u autistični spektar, uglavnom su prepušteni sami sebi. “Problem je što u BiH nema stručnjaka koji su specijalizirani za rad sa našom djecom čija je pomoć neophodna. Toj djeci, koja imaju vrlo specifičan poremećaj, je neophodan specijalni pristup stručnjaka. Nažalost, mi nemamo nikog na nivou BiH ko je išao na specijalizaciju, vezanu za tu oblast. Djeca idu pedijatru, psihologu i na stručnu opservaciju koja nije adekvatna, jer nemamo stručni tim za dijagnostikovanje”, kaže Moricova. Znakovi ispoljavanja autizma: Autizam se javlja u ranom djetinjstvu i traje do kraja života. Neki od znakova različitog ispoljavanja autizma su poteškoće u druženju sa drugom djecom, neprimjereno smijanje ili smješkanje, prividna neosjetljivost na bol, eholalija – ponavljanje riječi ili fraza umjesto govora, napadi gnjeva, nereagovanje na usmene naredbe i potreba da sve bude isto. Međutim, alarmantni znak koji sve roditelje natjera da se zamisle, jeste izostanak, odnosno kašnjenje govora kod djeteta. To je bilo karakteristično i u razvoju Nikole Morica, kojem je još prije treće godine dijagnostikovan autistični poremećaj. “U početku se nije odazivao na svoje ime, njegova igra je bila čudan znak – igrao bi se autićima stereotipno, tako što je točkove okretao i gledao ih dugo. To ga je okupiralo. Govor je kasnio, izražena hiperaktivnost, doslovce – neprihvatanje pravila koja okolina nameće u njegovoj borbi da sve podredi svom svijetu. Jer sve što ovaj svijet nudi ili je ignorisao ili bi uzeo samo ono što je bilo u njegovom interesu, jednostavno, ništa nije slušao, samo je tjerao po svome”, priča Moricova. U svakodnevnom životu obično ne primjećujemo te posebne ljude od kojih je svaki specifičan i različit. Poremećaj se javlja u ranom djetinjstvu, češće kod dječaka i obično traje do kraja života. Te osobe imaju problem sa učenjem, počevši od ranog usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vještina, komunikacije, razumijevanja i prihvatanja pravila i zahtjeva svakodnevnog života. Neizlječiva bolest: Stručnjaci kažu da se autizam ne liječi, ali da se na probleme iz autističnog spektra može uticati pravovremenim postavljanjem dijagnoze, tretmanom, primjerenim postupcima i metodama kojima se djetetu može pomoći da se postepeno prilagodi svijetu oko sebe. URDAS je prvo udruženje takve vrste, koje djeluje u Kantonu Sarajevo, a čiji je cilj da djeci i odraslim osobama u autističnom spektru pomogne da poboljšaju razumijevanje svog okruženja i svoje ponašanje prilagode vanjskim okolnostima i očekivanjima. Prema riječima Moricove, to Udruženje zalaže se za osposobljavanje stručnjaka (pedijatara, pedagoga, okupacionih terapeuta, logopeda i fizioterapeuta) specijalizovanih za rad sa osobama u autistističnom spektru (AS), osnivanje centra za autizam i edukovanje osoblja u redovnim vrtićima i školama za uspješno podučavanje te djece. Upravo s tim ciljem, uputili su nadležnim institucijama u KS-u, ali i ostalim nivoima vlasti, inicijativu za zaštitu osnovnih ljudskih prava djece i odraslih u autističnom spektru. U URDAS-u naglašavaju da je prioritet stvoriti stručni interdisciplinarni tim koji bi istovremeno pružao usluge u centru za autizam i edukovao nove stručne timove koji bi radili širom BiH. Iz Udruženja naglašavaju da bi centar za autizam premošćavao prostor između dijagnoze i pune inkluzije, a glavni program odnosio bi se na ranu detekciju i intervenciju u koju bi bilo uključeno dijete, ali i roditelji. Program rane intervencije podrazumijevao bi da sa svakim djetetom radi stručni interdisciplinarni tim. “Roditelji bi, zajedno sa stručnim timom, odlučivali o najboljim rješenjima za daljnje obrazovanje djeteta u smislu odabira načina i lokacije obrazovanja (u redovnim, specijalnim školama ili drugim programima). Centar bi služio i za organizovanje aktivnosti odraslih osoba s autizmom, vođenje baze podataka o osobama u AS-u, praćenje i stručnu asistenciju u procesu inkluzije i za podizanje svijesti društva o autizmu”, navodi Moricova. Borba za bolji tretman: Banjalučko Udruženje za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti”, jedno je od rijetkih udruženja u BiH, koje se bori za bolji položaj i tretman osoba sa autizmom. To udruženje, koje je osnovano u septembru prošle godine, trenutno okuplja dvadesetak porodica djece sa dijagnozom autizma ili srodnim dijagnozama, i nekoliko osoba profesionalno orijentisanih prema radu sa “takvom” djecom. Iako je Udruženje u suštini entitetskog karaktera, otvoreno je za saradnju sa svim sličnim udruženjima u BiH, pa i šire. Prema riječima Gorana Drakulića, predsjednika Udruženja “Djeca svjetlosti” i roditelja djeteta s autističnim smetnjama, cilj udruženja je pomoć i podrška djeci sa autizmom u borbi za prevazilaženje njihovih razvojnih problema, i njihovo što bolje i potpunije uključivanje u normalan život, kao i podrška njihovim porodicama. Iako, kako ističe, u posljednje vrijeme dobijaju deklarativnu podršku od nadležnih ministarstava i gradskih vlasti, o problemu osoba sa autizmom se još nedovoljno govori i radi. “Neke konkretne rezultate smo zajednički već uspjeli postići u pojedinim slučajevima, ali je činjenica da smo tek na početku, i da pravog funkcionalnog sistema u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite i ravnopravnog uključivanja u društvo naše djece još nema. Pojedinačna postignuća nekih naših članova, u smislu uključivanja njihove djece u obrazovne ustanove, još su presedani koji suviše zavise o dobroj volji i strpljenju pojedinaca”, kaže Drakulić. I iz tog udruženja ističu da veliki problem predstavlja što u BiH praktično ne postoje specijalisti za poremećaje autističnog spektra, koji bi dijagnostikovali autizam. “Razvojna savjetovališta”: “Stručni kadar, tj. stručnjaci koji su u stanju da prepoznaju autistične simptome u ranoj dobi djeteta, a pogotovo oni koji su u stanju da takvu dijagnozu, na primjeren način, saopšte roditeljima i da ih upute i posavjetuju, je nešto što praktično kod nas ne postoji. Roditelji su često prisiljeni da lutaju od jedne do druge zdravstvene institucije, da maltretiraju i dijete i sebe beskonačnim pretragama i posmatranjima, da slušaju kontradiktorna nagađanja, da bi se konačno došlo do nekoga ko je u stanju da postavi ispravnu dijagnozu”, kaže Drakulić. Dodaje da ne postoji ni institucionalna podrška djeci s autizmom, te da postojeće institucije nisu adekvatne da pruže pomoć tim osobama. “Naš je cilj da se takva institucija što prije uspostavi i to ne samo za autizam. Naime, sve je više raznih ‘izama’ koji se pojavljuju u posljednje vrijeme, odnosno čije je pojavljivanje u vrlo ranoj dobi djece sve učestalije, tako da će država brzo morati da reaguje ili će se suočiti sa prevelikim procentom djece sa kojom više neće moći da se nose dosadašnje institucije, na dosadašnji način. U tom smislu apsolutno podržavamo ideju formiranja mreže ‘razvojnih savjetovališta’ koja mogu da budu dobar oslonac i podrška i nama i našoj djeci, ali i drugim porodicama koje se suočavaju sa drugim, sve mnogobrojnijim nestandardnim razvojnim situacijama”, kaže Drakulić. Psiholog Tamara Zrnić, koja sa djecom ometenom u razvoju radi već pet godina, kaže da su pravilnim radom sa djecom mogući uspjesi, kako u smislu razvoja intelektualnih funkcija, tako i u socioemocionalnoj sferi njihovog života. “Moj rad je počeo tako što sam na fakultetu dobila zadatak da ispitam interakciju djece sa smetnjama u razvoju i vršnjaka u vrtićima. Ometenost u razvoju djece s autističkim problemima se ispoljava kroz probleme u čulnom opažanju, govoru, mišljenju i shvatanju socijalnih situacija, pa zbog toga sve osobe s autizmom imaju teškoću da svijet oko sebe razumiju onako kako ga razumije većina ljudi”, istakla je Zrnićeva. Među najvažnijim ciljevima roditelja i prijatelja lica sa poremećajima autističkog spektra su stvaranje dnevnih centara sa odgovarajućom stručnom podrškom institucija sistema na lokalnom nivou i Centra za autizam na regionalnom ili republičkom nivou. “Ako se ponašanje djeteta ne smatra neprimjerenim i neadekvatnim, već kao pokušaj djeteta da razumije i kontroliše svijet oko sebe, koji je za njega nepredvidljiv, zbunjuje ga i odbija, može mu se postepeno pomoći da poboljša svoje razumijevanje i prilagodi ponašanje”, dodaje Zrnićeva. Prema njenim riječima, program edukacije mora biti individualno prilagođen svakom djetetu, uz obavezno podsticanje rada u socijalnoj sredini kroz socijalne situacije i socijalni kontakt. U porastu broj djece sa autizmom Stručnjaci upozoravaju da je broj djece s poremećajima, takozvanog, autističnog spektra u posljednjih 10 godina u drastičnom porastu i u svijetu i u BiH. Prema važećim podacima iz 2005. godine, učestalost pojave autizma je 20 do 60 djece na 10.000 rođenih. Učestalost je ista u svim sredinama, a osobe sa autizmom su dio porodica, što znači da se autizam direktno tiče više od jedan odsto svjetskog stanovništva. Stručnjaci upozoravaju da su rana dijagnostika i tretman, te uključivanje u socijalnu sredinu ključni za djecu s autizmom. Upravo kako bi se više skrenula pažnja na tu kategoriju društva, prema odluci Generalne skupštine UN, 2. april se od prošle godine obilježava kao Svjetski dan autizma. Projekt “Autizam danas” U organizaciji Udruženja roditelja djece i osoba u autističnom spektru (URDAS) nedavno je pokrenut projekt “Autizam danas”. Projekt je međunarodnog karaktera, a realizuje se uz podršku Međunarodne grupe za patologiju govora, kabineta predsjednice FBiH, Ministarstva obrazovanja i nauke KS-a, JU “Djeca Sarajeva” i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Cilj projekta je podizanje javne svijesti o djeci u autističnom spektru te edukacija kadrova (logopeda, defektologa, psihologa i ostalih zdravstvenih radnika) i onih koji se bave obrazovanjem djece. “Cilj nam je poslije edukacije zaposliti stručnjake i osigurati učionice za autističnu djecu. Tako ćemo osigurati osnovne preduvjete za njihov dostojanstven i ispunjen život”, pojašnjavaju u URDAS-u. autor: Aida Tipura

19.04.2010.

Rat Roditeljskih Gena Odgovoran Za Mentalne Bolesti

ODKAD SE OTKLJUČAO GENETSKI KOD, NAUKA JE DOBILA NOVI POLET, POSEBNO U PSIHOLOGIJI. NAUCNICI POLAKO ALI SIGURNO PRODIRU U TAJNE LJUDSKE PSIHE I PONASANJA. DVA NAUCNIKA – BERNARD CRESPI, BIOLOG SA SIMON FRAZER UNIVERZITETA U KANADI, CHRISTOPHER BADCOCK, SOCIOLOG SA LONDONSKE SKOLE ZA EKONOMIJU, OD KOJIH NI JEDAN NE RADI NA POLJU GENETIKE PONASANJA – SU OBJAVILI NIZ CLANAKA U KOJIMA SU IZNIJELI NOVU TEORIJU. Teorija je rezultat posmatranja i kreativnog tumacenja najnovijih genetskih otkrica ove dvojice naucnika. I mada ce se ta teorija vjerovatno pokazati nepotpuna i u nekim dijelovima pogresna, misljenje je da su ideje u njoj objavljene dovoljno mocne da bi mogle promijeniti nacin na koji se gleda na mentalna oboljenja kao sto su sizofrenija ili autizam. Genetika se malo zapetljala u zadnje vrijeme u pokusajima da nadje genetske greske koje uzrokuju poremecaje u mozgu. Ova nova teorija je dala psihijatriji radni prostor koji nije zapamcen od Frojda. ORIGINAL “TEORIJA TRUDNOCE” U skoli su nas ucili da je gen, gen i dva ista gena imaju istu funkciju bez obzira da li su naslijedjena od oca ili majke. Ta pojednostavljena teorija se pokazala netacnom. Kako ce geni da se ponasaju ipak zavisi od toga da li poticu od oca ili majke. Razlog je taj sto svi geni nisu aktivni u nasim celijama. Neki od njih se mogu “iskljuciti” ili utisati. Kad se celija podijeli da napravi novu kopiju svog DNA, specijalni enzimi zamagle pojedina mjesta na genu. To zamagljivanje uzrokuje problem za celiju koja nije u stanju da cita i prepozna gen sto onemogucava stvaranje odgovarajucih proteina. Ponekad su zamagljenja prisutna na svim kopijama samo jednog od roditelja, dok se geni drugog roditelja slobodno razvijaju. To zamagljivanje ili “ucutkivanje” gena jednog roditelja se zove “gene imprinting” i vezan je za nase zdravlje. Ukoliko se geni oba roditelja ne “ucitaju” i spoje u jedan, umjesto jednog ispravnog stvaraju se dva neispravna gena sto znaci da ce celije praviti duplo vise kopija istog proteina. Odgovor na pitanje zasto se tako nesto desava je dao David Haig sa Harvardskog Univerziteta. Gene imprinting je rezultat evolucijske borbe izmedju oceva i majki za reproduktivnom dominacijom. Priroda daje prednost genima koji prave vise kopija sebe samih. Majcini i ocevi geni se pritom sluze razlicitim strategijama koje su potpuno razlicite. Milionima godina majke investiraju najveci dio svog vremena i energije u djecu. To pocinje vec u stomaku gdje majka hrani fetus. Evolucijska racunica ide ovako: ako majka ulozi previse u jedno dijete, to moze ugroziti drugu potencijalnu djecu ili zivot i zdravlje same majke. Najuspjesnija solucija, s bioloske tacke gledista je da majka ulozi dosta ali ne previse u jedno dijete. Ocevi geni ne moraju da se brinu za takve stvari sto rezultira u potpuno drugacijoj evolucijskoj strategiji. iz oceve perspektive, dijete treba da uzima maksimalno od majke da bi bilo sto jace i zdravije i na taj nacin obezbijedi prenes ocevih gena. U materici se dakle vodi rat za genetsku dominaciju. U intersesu samoodrzanja majka moze da stavi ogranicenje na halapljive, parazitske gene oca i ogranici rast bebe. Ona isto tako moze da deaktivira svoje vlastite gene u korist bebe, koja u takvim slucajevima cesto bude do 50% teza od normalnog. Ova teorija jos uvijek izaziva neslaganja nekih naucnika, ali se dokazi za njenu tacnost nagomilavaju. Ono sto je posebno interesantno kad govorimo o “genes imprinting” je uloga koju taj proces ostavlja na razvoj mozga. NOVA TEORIJA O MENTALNIM POSLJEDICAMA GENETSKOG RATA Ideja sama po sebi nije komplikovana i dosta je siroka. Dr. Crespi i Dr. Bernard upucuju na mogucnost da evolucijski rat izmedju gena koji poticu od oca i onih koji poticu od majke moze poremetiti razvoj mozga bebe na dva nacina. Ukoliko ocevi geni pobijede, poremecaj ide u pravcu autizma, fascinacije sa predmetima, sablonima, mehanikom i to sve sa umanjenom sposobnoscu za stvaranjem uspjesnih medjuljudskih odnosa. Ukoliko majcini geni pretegnu, onda se poremecaj pokaze u vidu psihoze, preosjetljivosti i nestabilnosti. To po ovoj teoriji moze kasnije da dovede do sizofrenije, bajpolarnosti i depresije. Predominacija muskih gena izaziva extremne promijene koje se manifestiraju kroz oboljenjekoje se zove Sindrom Angelman ili “vesele marionete”. Dijete s tim sindromom prakticno lebdi, ima problema s komunikacijom i zahtjeva stalnu paznju. Predominacija majcinih gena izaziva promijene koje su na suprotnoj strani spektra i zove se Prader-Willi Sindrom. Dijete sa ovim sindromom je mirno i nezahtjevno. Kad nadjes gen koji je povezan s autizmom, gledaj u taj isti gen i naci ces vezu s sizofrenijom. Klasican Jing i Jang. Dr. Badcock je taj koji je primjetio da problemi kao nesposobnost gledanja ljudima u oci koji je karakteristican za autizam je susta suprotnost vjerovanju jednog sizofrenicara da ga neko gleda. Dok su djeca s autizmom nesposobna da citaju tudje misli i osjecaje, dotle sizofrenicar vidi skrivene misli i namjere na sve strane. Sizofrenicari su grandiozni, misle o sebi da su Napoleoni i svemoguci, autisticari pricaju o sebi u trecem licu. Nova teorija nije u stanju da objasni varijante kao recimo totalni nedostatak emocija kod nekih sizofrenicara, i sama po sebi nije dovoljna. Vrijednost ove teorije dakle nije u njenoj tacnosti vec u njenoj originalnosti koja otvara novi pogled na mentalnu genetiku. Gen ne nosi samo bioloski zig roditelja vec i njegovo zivotno iskustvo. STA JE S NAMA OSTALIMA Teorije gore opisane se bave problemima. Pitanje se postavlja, sta je s nama “normalnima”. kako nama te teorije pomazu? Po Crespi i Badcocku (a ja se u potpunosti slazem) rat gena ima svoj zig na svima nama. mada nas vecina spada u “normalu” svi smo obiljezeni. Onaj isti konflikt koji izaziva autizam kao jedan i sizofreniju kao drugi extrem, i nas preteze bilo na mama-mozak ili na tata-mozak stranu.

19.04.2010.

Trazilica Za Djecu s Autizmom

ODLICAN I ZA DJECU KOJA NE BOLUJU OD AUTIZMA KAO SREDSTVO ZA UCENJE ENGLESKOG, FRANCUSKOG ILI SPANSKOG! Kad je programer i vlasnik PeopleCD firme John LeSieur dobio unuka niko nije bio sretniji od njega. Na zalost u trecoj godini zivota Zaharije je dijagnosticiran sa Autizmom. Autizam je tragicna bolest iz tog razloga sto se ispod simptomatike karakteristicne za autizam krije inteligentan um. Autisticari nemaju sposobnost komuniciranja s ostatkom svijeta i sve terapije i savremena tehnologija se razvijaju s ciljem da se autisticnoj djeci da mogucnost da komuniciraju s nama. Ovaj clanak nije o Autizmu bolesti vec o programu koji je John razvio za svog unuka i onda dao na upotrebu ostatku svijeta. Zac Browser je program koji se moze skinuti na kompjuter i koji se koristi kao bilo koja trazilica ali trazilica sa specijalnim sadrzajem, ikonama i funkcionalnoscu specijalno za autisticnu djecu mada sva djeca mogu da je koriste. Moze se cak skinuti na tumb drive da se nosi sa sobom ako idete u goste recimo da mozete samo da ubacite USB i voila, djete se moze zabaviti dok vi u miru popijete kafu s rajom. Tazilica je dostupna na Engleskom, Francuskom i Spanskom sto ne znaci da je i vi ne mozete koristiti. Kad se trazilica otvori cuje se muzika, ikone su velike i interesantne. Trazilica ima uprogramiranu veliku kolekciju Diznijevih filmova, igrica, mjesto za crtanje, akvarijum, muziku, price i svaki objekat koje djete dohvati misem bude naglas imenovan. To je razlog zasto mislim da je ovaj program odlican za malisane radi ucenja jezika pogotovu ako se nalazite u jednoj od zemalja za koje ova trazilica ima spremljene jezike a to su sad za sad Engleski, Francuski i Spanski. Pogram je tehnicki vrhunskog kvaliteta i automatski se novi sadrzaji dodaju na njega cim se pojave. Imati ovako nesto prevedeno i spremljeno i za nase jezicko podrucje bi bilo fantasticno.


Stariji postovi

AUTIZAM-AUTISM
<< 07/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

Koliko mozemo iskoristiti potencijale?

VIDEO O AUTIZMU
OBN_Dejana talk show,19.02.2012._AUTIZAM


Ines Kavalec govori o inicijativi za osnivanje Kantonalne JU Dnevni Centar za djecu / osobe sa psihofizickim onesposobljenjem


Dobro dosli u Holandiju!


Prijatelji



Tanja Govedarica o autizmu



Prica iz Hrvaske



Majka šestogodišnjeg djeteta sa autističnim poremećajem priča o svom iskustvu.



Udruženje Roditelja Djece Osoba Sa Autizmom (URDOSA)o problemu AUTIZMA u BiH (TV Tuzla)



Veza Autizma i razmaka izmedju trudnoce



Autizam i dob majke



2. April Svjetski dan Autizma




BROJAČ POSJETA
40518
widget

Photobucket